Feeder ribolov – kako biram štap, hranilicu i mamce

Feeder ribolov jedna je od mojih omiljenih ribolovnih tehnika jer mi omogućuje precizno hranjenje i prezentaciju mamca na istome mjestu. Bez obzira lovim li deveriku, babuškicu, linjaka, šarana ili mrenu, pravilnim odabirom štapa, hranilice i mamca mogu se prilagoditi gotovo svakoj vodi i uvjetima ribolova.

Kako odabirem feeder štap?

Kod odabira feeder štapa najprije gledam gdje ću najčešće loviti. Nije mi potreban isti štap za mirno jezero, manje komercijalno jezero i snažnu riječnu struju.Za ribolov na manjim i srednje velikim jezerima najčešće biram štap dužine od 3,30 do 3,60 metara, težine bacanja između 40 i 100 grama. Takav štap dovoljno je precizan, ugodan za korištenje i može podnijeti većinu hranilica koje koristim u klasičnom feeder ribolovu.Ako lovim na velikoj udaljenosti ili na rijeci, biram duži i snažniji štap, najčešće od 3,60 do 4,20 metara, težine bacanja od 100 do 150 grama, a ponekad i više. Duži štap pomaže mi pri daljim zabačajima, boljoj kontroli najlona i podizanju strune iznad riječne struje.Posebnu pozornost obraćam na izmjenjive vrhove štapa. Mekši vrh koristim kada lovim sitniju ribu, s laganim hranilicama i na mirnoj vodi. Tvrđi vrh biram kada koristim teže hranilice, lovim na većoj udaljenosti ili se borim sa snažnom riječnom strujom. Vrh mora biti dovoljno osjetljiv da jasno pokaže griz, ali ne smije biti toliko mekan da ga struja ili težina hranilice stalno savijaju.

Koju hranilicu koristim?

Hranilicu uvijek odabirem prema vrsti vode, dubini, jačini struje i mamcu koji želim ponuditi ribi.Na jezerima i kanalima najčešće koristim klasične kavezne hranilice. One brzo otpuštaju primamu i stvaraju hranidbeno područje oko udice. Kada želim da se hrana otvara sporije ili lovim u dubljoj vodi, primamu jače stisnem u hranilicu.Na rijekama koristim teže hranilice ravnog ili pravokutnog oblika jer bolje drže dno i teže ih odnosi struja. Težinu biram tako da hranilica nakon pada ostane na željenome mjestu. Ako je struja pomiče, prelazim na težu hranilicu, ali uvijek pazim da ne prijeđem deklariranu težinu bacanja štapa.Za šarana, deveriku i babuškicu često koristim method feeder. Kod ove tehnike primamu ili sitne pelete oblikujem oko hranilice, dok mamac postavljam neposredno uz hranu. Method feeder posebno mi se dobro pokazao na komercijalnim jezerima i vodama s većom količinom šarana.Veličinu hranilice prilagođavam aktivnosti ribe. Na početku ribolova koristim veću hranilicu kako bih brže napravio hranidbeno mjesto. Kada riba počne redovito gristi, prelazim na manju hranilicu kako je ne bih prehranio.

Kako pripremam primamu?

Dobra primama treba privući ribu, ali je ne smije brzo zasititi. Najvažnije mi je pravilno navlažiti smjesu. Vodu dodajem postupno, u nekoliko navrata, dobro promiješam i ostavim primamu nekoliko minuta da upije vlagu.Za jezerski ribolov najčešće koristim nešto lakšu i aktivniju primamu koja se nakon pada hranilice brzo otvara. Za rijeku pripremam ljepljiviju i težu smjesu kako se ne bi raspala prije nego što hranilica stigne do dna.U primamu često dodajem kukuruz, kuhanu konoplju, crve, rezane gliste ili sitne pelete. Količinu dodataka prilagođavam dobu godine. U hladnijoj vodi koristim manje hrane i više sitnih čestica, dok tijekom toplijih mjeseci mogu koristiti hranjiviju smjesu s većom količinom peleta i kukuruza.

Koje mamce stavljam na udicu?

Izbor mamca ovisi o vrsti ribe koju želim uloviti i temperaturi vode.Za deveriku, babuškicu, ploticu i drugu bijelu ribu najčešće koristim crve, gliste, kukuruz ili kombinaciju nekoliko mamaca. Dobar izbor može biti jedan komad kukuruza uz nekoliko crva jer takva kombinacija daje i boju i pokret.Kod method feeder ribolova najčešće koristim male wafterse, pop-up mamce, mini boile ili pelete. Wafters mi je posebno koristan jer je lagano balansiran i riba ga jednostavno usisava zajedno s hranom. Najčešće biram veličine od 6 do 10 milimetara, ovisno o veličini ribe i udice.U hladnoj vodi prednost dajem manjim i prirodnijim mamcima, poput crva i glista. Kada se voda zagrije i riba postane aktivnija, češće koristim kukuruz, pelete, wafterse i mini boile izraženijih aroma.Ne držim se uvijek samo jednog mamca. Ako nema griza, mijenjam veličinu, boju i aromu mamca. Ponekad je dovoljan prelazak sa žutog na bijeli wafter ili s kukuruza na nekoliko crva da se ribolov potpuno promijeni.

Kako određujem mjesto ribolova?

Prije početka ribolova pokušavam pronaći promjenu dubine, tvrđe dno, prijelaz između mulja i šljunka ili neko drugo mjesto na kojem se riba prirodno zadržava. Kada odaberem poziciju, koristim kopču na špuli role kako bih svaki put zabacio hranilicu na jednaku udaljenost.Preciznost mi je važnija od velike količine hrane. Ako stalno zabacujem na različita mjesta, stvaram više manjih hranidbenih zona i raspršujem ribu. Kada hranilicu redovito šaljem na isto mjesto, stvaram koncentriranu hranidbenu točku i povećavam mogućnost griza.Na početku ribolova zabacujem češće kako bih unio dovoljno hrane. Kasnije ritam prilagođavam aktivnosti ribe. Ako grizevi dolaze redovito, nastavljam hraniti jednakim tempom. Ako riba prestane gristi, smanjujem količinu hrane, mijenjam mamac ili produžujem predvez.

Moj savjet za početak

Početniku bih preporučio univerzalni feeder štap dužine 3,60 metara i težine bacanja približno 60–100 grama. Uz nekoliko kaveznih hranilica različitih težina, jednu jednostavnu primamu, crve i kukuruz moguće je uspješno loviti na većini jezera i sporijih rijeka.Feeder ribolov ne mora biti kompliciran. Najvažnije mi je pravilno odabrati pribor prema vodi, precizno zabacivati i promatrati što mi riba pokazuje. Ako nema griza, mijenjam samo jednu stvar – mamac, dužinu predveza, veličinu udice ili ritam hranjenja. Tako najlakše mogu zaključiti što je donijelo rezultat.Upravo je to ono što feeder ribolov čini zanimljivim. Svaki izlazak na vodu donosi mi novu situaciju, a pravilno odabran štap, hranilica i mamac pomažu mi da je pretvorim u uspješan ribolovni dan.